1. svibanj dan grada Belišća i međunarodni dan borbe za radnička prava

Belišće, osnovano 1884. godine kao naselje za radnike u drvnoprerađivačkoj industriji, bilo je poprište mnogih promjena tijekom svog postojanja. Salamon Heinrich Gutmann otvorio je veliku pilanu koja je postala srce ovog grada, ali nakon njegova umirovljenja, tvrtku su preuzeli njegov sin Edmund i ostala obitelj, te su neki poslije rata ubijeni od strane partizana, to jest komunista. No, sudbina grada okrenula se tijekom Drugog svjetskog rata.

Nakon rata, Belišće je  1. svibnja postao je danom grada Belišća, koji se slavio pod šatorima, radničke klasa se družila. Međutim, taj dan postao je obilježen ne samo radničkom borbom, već i kontroverzijama koje su vladale pod vlašću gradonačelnika.

Iako se tradicionalno slavi 1. svibnja kao dan grada Belišća i međunarodni dan borbe za radnička prava , gradonačelnik je u posljednjih desetak godina svojevoljno odlučio proslaviti 1. svibnja na dan 30. travnja gdje je sa tom svojom odlukom  jedinstven u Hrvatskoj ako ne i u  svijetu. Pod šatorima VIP stolovi s bijelim stolnjacima i besplatnom pićem postali su simbol elitizma i udaljavanja od temeljnih vrijednosti radničke borbe. A ostali građani, su sjedili na običnim stolovima te su morali plaćati svoje piče po promotivnim cijenama od 2 eura, a pritom nisu dobivali odgovarajuće račune za svoje piće, stvarajući osjećaj nepravde među lokalnim stanovništvom i radničkom klasom.

Ironično je što se na grbu grada ističe lišće, simbol drvne industrije koja je nekad bila temelj njegova razvoja i identiteta. Međutim, sadašnji gradonačelnik nije pokazivao poštovanje prema tom naslijeđu. Umjesto toga, uživao je u sječi stoljetnih stabala, ne pitajući građane za njihovo mišljenje, dok su se novi projekti gradili na uništenim zelenim površinama i parkovima.

Dok je Belišće ostalo mjesto s bogatom poviješću i kulturom, gradonačelnikove odluke i postupci izazivali su podjele i nezadovoljstvo među stanovništvom. Sve to stvaralo je tenzije unutar zajednice, dok su se ljudi borili za očuvanje identiteta svog grada i prava na sudjelovanje u njegovoj budućnosti za svoju djecu on oblikuje grad po svojoj viziji, koja je nama nepoznata.ž

Branko